Kažu da se pravi muškarac prepoznaje po tome kako tretira ženu i po tome kako nosi kravatu.

Kravata nije samo komad svile koji ti guši vrat dok pokušavaš djelovati ozbiljno na sastanku. Ona je mala svakodnevna drama između ega, estetike i ogledala.

I u rat sa kravatom

Danas, kad obilježavamo Međunarodni dan kravate, podsjećamo se da je taj tkaninom opleteni simbol elegancije zapravo – hrvatski izum. Još u 17. stoljeću, hrvatski vojnici u francuskoj vojsci nosili su oko vrata trake kao znak prepoznatljivosti. Parižani su se, naravno, odmah zaljubili u taj stil i nazvali ga La Cravate – po Hrvatima, Croate. I tako je sve počelo.

Priča kaže da su prve kravate izrađivale žene i djevojke za svoje muškarce koji su iz Hrvatske odlazili u tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.) predskazujući im na taj način sreću i siguran povratak kući. U Francuskoj je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.

Tradicionalno modno napredni Francuzi unijeli su u izgled kravate poneke izmjene, pa je kravata postala duža, a i uža. Uske kravate kakve se nose danas postale su popularne tek pedesetih godina prošlog stoljeća. 

Kako god, kravata je preživjela ratove, revolucije, modne katastrofe, pa čak i open-space u(v)rede s Casual Friday politikom i gore sako-dole trenerka Zoom sastanke u vrijeme pandemije.

Preživjeti hoodie i t-shirt

Kad su svi mislili da će je t-shirt i jeziva hoodie s kapuljačom poslati u penziju (udobnost prije svega, kako da ne), kravata se samo blago nakašljala, popravila čvor i vratila se – tiše, elegantnije, sigurnije nego ikad.

Jer, budimo realni – kravata je kao mačak. Nikad nije pretjerano glasna, ali kad se pojavi – svi je vide i žele je dotaknuti.

Ona, baš kao i mačak, zna kad treba doći i kad se povući. Ima karakter, ali ne moli za pažnju. I, što je najvažnije, nikad se ne trudi previše – a svejedno izgleda bolje od većine.

Možda je zato taj mali komad svile preživio stoljeća.

Nosili su je kraljevi, diplomate, rokeri i ljudi koji tek uče kako da ne izgube živce na sastanku.

Stil je uvijek pitanje stava

Svaka kravata ima svoj trenutak: ona na razgovoru za posao, na vjenčanju, na sahrani, na prvom spoju (ako se usudiš), pa i na onom poslovnom doručku kad pokušavaš izgledati kao da znaš što radiš i moliš Svevišnjeg da ti kraj ne završi u zdjeli sa sosom.

I svaki put kad je zavežeš, u tebi se nešto promijeni — staviš kravatu, i odjednom imaš držanje. Glas postane dublji, ramena idu gore, a samopouzdanje lagano prede.

Pravi muškarci znaju da prava elegancija nema veze s pravilima i da stil nikad nije stvar garderobe, nego stava, a kravata je samo podsjetnik da ga imaš.

Ako je znaš zavezati, bravo.

Ako znaš kada je skinuti, još jednom bravo.

I zato, danas, kad slavimo Međunarodni dan kravate, digni čašu (subota je, nisi valjda i dalje kući) u čast 150 centimetara svile koji nas uče da disciplina i šarm mogu ići ruku pod ruku.

Ali, kao i sve dobre stvari u životu – i kravata traži mjeru, strpljenje i malo igre. I stvari koje trebaš znati.

Veličina i širina su važne

Veličina je važna. Stvarno. Nije važno spadaš li u kategoriju visokih ili niskih muškaraca, dužina kravate ide tačno do ruba remena, nikako nekoliko centimetara iznad ili preko. Izuzetak je naravno ako nosiš cijelo odijelo (sa prslukom). U tom slučaju kravata je dužine do pupka.

Važna je i širina. Kravate bi trebale biti široke otprilike 5 centimetara, da nisu ni predebele ni pretanke i da se elegantno sužavaju u oblik strijele. Tanje kravate prikladne su i za dan u kancelariji i za izlazak i treba znati da vizualno bolje pašu uz moderna, uže krojena odijela (slim fit).

Pronađi svoj čvor

Mali je broj muškaraca koji posvećuje dovoljno pažnje stilu vezanja kravate, iako im njezin čvor zapravo može poremetiti cijelu simetriju izgleda. Naime, izgledat ćeš jako čudno ako imaš šire lice, a vežeš uski čvor. U obrnutom slučaju (usko lice – širok čvor) glava će ti izgledati mala u odnosu na ostatak tijela, a vjeruj da to ne želiš.

Jednostavni čvor, takozvani four-in-hand je najbolji. Ako ga ne znaš vezati, moraš znati ko zna, pa baci oko na video u nastavku.

Ovo vrijedi ako uz sebe nemaš onu neku posebnu osobu kojoj osmijeh tako dobro stoji dok ti to radi.

Zanimljivosti o kravati

Već smo spomenuli porijeklo riječi, pa nećemo ponavljati.

Najduža kravata ikada napravljena bila je duga 808 metara i postavljena je oko pulske Arene 2003. godine. Te godine donesena je i odluka o obilježavanju Međunarodnog dana kravate.

Najpoznatiji čvor vezivanja kravate je Windsor, iako svaki muškarac tvrdi da ima svoj “poseban način”. Većina nema pojma, ali nije to tema sad.

U hrvatskoj prijestolnici postoji Cravaticum, iznimno zanimljiv muzej posvećen kravatama, pa ne propusti ga posjetiti ako ti se pruži prilika.

Postoji 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnoga čvora kravate, ali samo je desetak njih simetričan. 

Kravata nisu odoljeti ni dizajneri luksuznih asesoara pa se tako jedan od modela ukrašenih dijamantima Steffana Ricccija prodaje za vrtoglavih 30 hiljada dolara. Najskuplja kravata na svijetu je djelo Suashish Diamond grupe. Izrađena je od čiste svile, a na njoj se nalazi 150 grama zlata i čak 271 dijamant, što je vjerovatno razlog cijeni od čak 220 hiljada dolara. 

Kravata je, kažu, simbol discipline, ali za frajere sa stavom ona je, prije svega, podsjetnik da ozbiljnost ne mora uvijek biti dosadna.

Jer svaka dobra kravata, ima svoju priču. A neke od njih vrijedi zavezati dvaput